KOLIKO PUTA RASTU ZUBI

Zubi u covjeka rastu dva puta tokom zivota. Prvi zubi su mljecni, a drugi stalni zubi. Prvih zubi ima 20, po 10 u svakoj vilici. Pocinju se stvarati oko tridesete sedmiceprije rodjenja. Kod vecine djece najprije izrastaju donji sjekutici. Oni obicno rastu kad beba ima 6 mjeseci. Izmedju 6. i 13. mjeseca po javljuju se se i ostali mljecni zubi. Mljecnih zubi u svakoj vilici ima po 10:
4 sjekutica, 2 ocnjaka i 4 kutnjaka. Poslije 6. godine mljecni zubi ispadaju i zamjenjuju se stalnim zubima. Od 32 stalna zuba, 28 obicno izbija izmedju 6. i 14. godine. Ostala 4 zuba, treci kutnjaci i umnjaci, izbijaju izmedju 17. i 21. godine zivota. Stalnih zubi u svakoj vilici ima ukupno 16 i to:4 sjekutica, 2 ocnjaka, 4 pretkutnjaka i 6 kutnjaka. Stalni kutnjaci ne zamjenjuju nijedan od mjecnih zubi. Kako vilice rastu i izduzuju se, oni rastu iz prvih ili mljecnih zubi. Najprije izbijaju stalni kutnjaci. To su najveci i najvazniji zubi. NJihov  polozaj u vilici utice na oblik donjeg dijela i polozaj ostalih zubi. Oni nicu
odmah izamljecnih katnjaka i cesto se pogresno smatar da su mljecnjaci.


GRADJA ZUBI
Zubi se sastoje iz dva dijela:korijen, koji je usadjen u vilicu i krunu, ko ja se moze vidjeti u ustima. Zubi se sastoje pretezno od mineralnih soli, od kojih je najvise kalcija i fosfata.  gledj je cvrsta i sjajna stvar kojom je prekrivena kruna. Cement je slican kosti i prekriva korijen. Dentin je nalik slonovaci, a cini osnovni dio ili tijelo zuba. Zubna pulpa se nalazi u zubu, u supljini koja se naziva zubna duplja. Zubna pul pa se sastoji od tkiva koje sadrzi zivce, arterije i vene. Oni ulaze u zub kroz otvor na vrhu ili u blizini vrha korijena. Zubi su razlicite velicine i oblika.  U vilici zuba ima 4 vrste zubi, od kojih svaka od njih ima razlicitu funkciju. Sjekutici, na sredini vilice, sjeku ili otkidaju hranu. Ocnjaci, koji se nalaze do sjekutica s obje strane vilice, komadaju hranu. Oni imaju druge, mesivne korijene i ostre, siljate krune. Pretkutnjaci, koji su odmah iza ocnjaka, imaju dvije kvrzice, i jedan ili dva korijena. Oni komadaju i gnjece hranu. Kutnjaci, koji su pozadi, imaju vise kvrzica i dva ili tri korijena. Oni mrve hranu.

ZASTO SE ZUBI KVARE
Covjek mijenja zube samo jednom u zivotu, i zato ih je vazno odrzavati i cuvati od kvara. Zubi se obicno pocinju kvariti na gledji:tu se najprije pojavi neki kvar. To moze biti mala rupica, ali buduci da u ustima uvijak ima bakterija, one ubrzo prodiru kroz ovaj otvor na povrsini i nastanjuju se u gledji. One ne mogu jesti gledj ala se mogu hraniti dentinom, koji je meksi, i linfom koja se nalazi u kanalima dentina. Bakterije uskoro nagrizaju zidove kanala i ispod gledji se javlja supljina. Kvar moze ostati neopazen neko vrijeme, ali ka da se usljed rada bakterija , zid zuba stanji, onda ga opazamo vrlo brzo, tada toplina i hladnoca brze dopiru do suoljine pulpe. Pulpa zauzima supljinu u sre dnjem dijelu zuba i sadrzi zivce. Kad je neki zub osjetljiv na toplo ili hladno to znaci da se zub kvari. Kad bakterije prodru kroz kanale dentina u supljinu pulpe, one nalaze izvanred nu podlogu za prehranu i razmnozavanje i tada dobijamo zubobolju. Kvarenje zuba se nastavlja, mreza sudova koji opskrbljuju zub hranom propada, a zub, posto ne dobija hranu, postaje mrtva supljina.


BOLESTI ZUBI
Jedna od najcescih bolesti zuba je karijes. Karijes zapocinje razgradnjom ugljenih hidrata u zubnim plakama. pod dejstvom bakterija koje su uvijek prisu tne. Stvorene kiseline rastvaraju zubnu gledj koja pokriva dwntin zuba. Kada je gledj ostecena dalje raspadanje se odvija veoma brzo. Raspadanje zubi se moze zastititi fluorisanjem. Zubni karijes se lijeci plombiranjem ili vadjenjem zuba, stavljanjem krunica, mostova ili proteza. Pored karijesa upala desni je takodje cesta bolest. Zdrave desni su svijetlo ruzicaste boje imaju izgled kao kora narandje. Desni cesto podlijezu upalama, zacrvene se i bivaju osjetljive na dodir. Ako se upala ne lijeci, napreduje, za hvata dublja tkiva i uzrokuje komplikacije. Gingivitis je pocetak paradontne bolesti, ukoliko se ne lijeci zahvata dublja tkiva i nastaje bolest paradontitis. Aktuelni oblik bolesti prelazi u hronicni.